Okuteeka amakkanisa mu nnyumba ku nkozesa ey'obuyonjo era ey'obugumu nnyo. Kino kisobola okuyamba okuteekawo ennyumba eziri wansi ku ssaala z'emu. Abakugu mu by'eby'obulamu batadde okwogera ku mateeka n'amasannyizo agasobola okuyamba. Ennyonyi y'eby'obusuubuzi egezaako okuwandiika eby'obulamu mu kibuga ekisoboka mu nsi. Abantu abaggya bakyennyini basobola okugula enduulu ezitono mu bikadde bino. Ekyo kitera okuba n'obuvunaanyizibwa ku by'amateeka n'obuwangwa mu pulaani y'obutale.
Okukozesa amakkanisa agafudde oba agatono mu nkozesa y'ennyumba si kigyako. Mu nsi yonna, wammanga mu y'Obuwuudi n'Ewapa, enkola ezimu za adaptive reuse zaaliyaawo okumala emyaka nga zikoleddwa okukendeeza ku nsonga za bulijjo: okusasula obuzibwako, okusiggya eby'enjawulo ebyetegerezebwa mu kibuga, n'okuyamba okuyamba abakyala n'abasenzi ekifo. Mu bifo eby’enjawulo eby’ekika, amakkanisa gavvulu gabadde gakola obuyambi obw'amaanyi mu biseera eby'omu maaso okuva mu mawanga ga colonial era okutuusa obuvunaanyizibwa bwa maanyi mu ssaawa y'obulamu obwa leero. Mu Kampala n'emu mu by'eby'obulimi bya Afrika, amakkanisa agasinga okuba nga gafunye obuvumu olw'okusirika kw'amagezi g'okutendeka n'okubeera nga gakola obuyambi mu by'obuyinza bw'ensalo.
Ebintu ebyawukana nga eby’ekifo mu makubo g’omusika n’obuwandiike bwa sente
Eby’omu lugendo lwa mawanga amawanga byogeddwa nti ebifo ebitono, ebyaliikirivu era eby’omu kibuga bisenza okusaba okw’enjawulo. Obulamu bw’ebibuga buwagala ennyumba eziri mu bitundu eby’enjawulo, era abantu abamala okuziyiza n’obutonde bw’eggwanga balina obwetaavu obw’enjawulo obusinga. Ekyaffe eky’ebyensimbi kiri ku nsonyi z’ebbeeyi: okunnyweza entuuyo eza mukadde kyeyongera okubeera wansi wa senti endala z’okukola, naye mu ngeri engeri, abakozi abamu abateekateeka balaga nti obukodyo obutandika okusooka okusika kisobola okuba nga kinyiza ku maaso mu kiseera ekifaananyi — okufuna ebyuma eby’okugendera mu nsi, okukwata ku ebyuma eby’omumaka n’okutereera eby’obulamu.
Mu ngeri y’okulondoola eby’ensimbi, abakozi mu by’eby’obusuubuzi bagamba nti okukyusa ekifo ky’amakkanisa okuyitako okulondoola obulamu kusobola okufuna ku nsimbi za development nga ziremberebwa (soft loans), engeri y’eby’amateeka, n’obuwandiike obulungi obuyamba okuwa obudde bw’okukola. Omuwendo gw’ensimbi ogukuuma ennyumba okugenda kuva mu kulwanyisa by’ebyapaawo okukula oba okufuna obutundu bwa senti ez’enjawulo; mu bifo binyuma, aba investa bakozesa ekitongole kya feasibility studies okwa okusobola okulonda mu ngeri eyo.
Enkola z’okugula, ez’obuwanguzi n’ebizibu ebyetaagisa okwewala
Okunyweza amakkanisa okugenda n’ebirungi byabyo n’ebizibu byabyo. Ebirooto birimu: enduulu ez’enjawulo ezirimu omuwendo ogw’embeera, obuweereza obw’enjawulo obw’obufumbo, okutereera ekifo eky’obutereevu, n’obusobozi obw’enjawulo mu kifo eky’obulamu. Abagula basobola okufuna ekifo ekyaffe eky’omugga n’obudde obw’ebyensimbi obwali buliwo ku ssaala z’omutindo ogudda.
Wabula, ebizibu birimu nti: amakkanisa gaweebwa obuyambi mu mazzi ga community, era okugenda okukyusa kisobola okukyusa ekyalo ekigendererwa. Amateeka g’obuwangwa n’okulongoosa byetaaga obuyambi bw’amateeka okukyusa amawulire g’okukola. Ebintu ebirala birimu eby’obulimu: obwesige mu nsimbi (banks) tebyakyamu; abateekateeka abasobola okunkaanya enkola ya mortgage y’eby’eby’obusobozi basaba eby’okwewala ebizibu by’okutadde. Abateekateeka nabo basangibwa mu mbeera ey’okuzannyira ku bweru bw’ekifo, okukola engineering retrofits okuyamba mu kusobola okugijjako.
Ebikozesebwa eby’amateeka, eby’obuwangwa n’okukakasa omukago
Okukyusa amakkanisa kuyita mu mateeka ag’enjawulo: okuwa eby’okukola ku mukugu za religious institutions, okuweerayo mu by’amateeka g’obutale, n’okukwata ku by’eby’obulamu. Mu by’omu nsi, wabaddewo enkyusa ez’okulongoosa ebikozesebwa bya zoning okusobola okuteeka mu bifo eby’enjawulo. Ebitongole eby’ekika kya local planning bisobola okuwa engeri eyonna ey’okutambuza, naye okuzuula n’okuddamu kwe kulaga okubeera kwa community consultation.
Enkola ey’enjawulo egenda okulaga nti okukubiriza okugaba enteekateeka ku bantu abawandiikibwa mu club ya community, okwongera abayizi abamaliddwa okumanya, n’okuwandiika embeera y’eby’obulamu nga ekimu ku bintu ebyetaagisa. Abakugu mu mateeka bavuma nti okufuna endowooza y’amazu ga religious institutions, amagezi g’abafuzi, n’obusobozi bw’eby’amateeka by’ekyalo, kukyusa engeri y’okukola.
Ettoffaali ya kasitumu: essuubi, endabika n’obuyambi ku ngeri yoluganda
Tukyuse essuubi mu ngeri ya kasitumu okuyita mu katale. Okuva ku case study z’ebifo eby’omu Ewapa n’America, aba developers nga bagenda mu kukyusa amakkanisa basigala nabo okusanga ebintu bino: okusalawo okukyusa kibeerako obutuufu bingi, okulongoosa eby’obuumi eby’omukyala n’okugula eby’obulamu. Mu mawanga amalala, engeri y’ebifaananyi eby’okukyusa yagenda okuba entegeka ku mirimu egisobola okufuna amasannyizo agamu ag’emitwalo.
Mu kiseera ekyokka, eby’omukugu by’ebibuga bino bisobola okugabana mu kusasula: obukulu bw’okusasula buzibira ku masomero, obuwangwa bwa planning n’okufuna omozi gwe ntikko. Abateekateeka baabwe balina okutandikirawo feasibility studies ezirina kuffuuka ez’okulongoosa embeera y’ebyensimbi: endala z’okukola (structural works), okuteeka ebyuma by’amazzi n’amatuufu, n’okukola partitions n’enjuyi ez’obulamu.
Mu bifo eby’embeera, okulabirako kuli: okunnyweza ekkanisa erya colonial mu kibuga eya Y, nga developer yalina ensimbi ezitono n’ekiseera ekinene eky’okukola. Obuwandiike bwa feasibility bwalaga nti okunnyweza byali byandiba 70-85% ku mulimu ogw’okuzimba obuzadde obwa buliwo nga buliimu okufuna enduulu ezitono.
Ebintu eby’okusigala mu kulondoola n’amagezi g’eby’obusuubuzi
Abateekateeka, aba investa n’abagula balina okwegatta mu by’eby’obulamu. Eby’okukola eby’omu nsonyi birina okukola: okusalawo ekiyitibwa kya project, okuwandiika ebikozesebwa eby’amateeka, okulongoosa engeri y’okuteekawo occupancy types (family units, studios, small flats), n’okugaba marketing eyakuyamba okuyita mu bintu eby’enjawulo.
Empandiika y’eby’obusuubuzi egamba nti abakola planning basaanidde okwongera community meetings, okwongera publicity ku mbeera y’emyoyo gy’ensimbi, n’okufuna abavubuka abamanyi mu kifo okuva mu by’obusuubuzi. Abayisi b’ebifo basobola okuwandiika amortization schedules, cap rate expectations, n’ebirala eby’ebyensimbi eby’ekika.
Ebikakasa eby’okukola: tukyakulembeddemu n’obuvunaanyizibwa
Okusooka, okusalawo okukyusa amakkanisa kwetaaga ekiteeso ekirungi nga ekiwandiikibwa mu feasibility study. Leka tuyige ku ngeri y’okukola ebikwatagana: eby’obulamu by’ebyensimbi, amateeka g’obuwangwa, okwogera n’ebitongole bya religious institutions, n’okufuna emikisa gya finance. Okuweereza abantu ekifo ekikadde kisobola okuyamba mu kusitula culture sensitivity, okutumbula enkolagana n’abasenge, n’okutuusa obuyambi mu kwetooloola okw’obutale.
Okusooka okukola due diligence ku mabala g’obuwangwa, amateeka g’okuteeka, n’obuwanguzi bw’eby’obulamu. Okugezaako wano kulimu okufuna structural surveys, costing estimates, n’okukola plans eziwera. Abavubuka abalala basobola okuwandiika obulungi obusobola okuyamba mu finance modelling.
Ekirungo n’empapula z’okukozesa
Mu nkomerero, okukyusa amakkanisa okuwa ennyumba kuli nkola entegeka eyanjawulo ey’okusobola okuwa abantu ennyumba eziwandiikiddwa mu kibuga era ng’eziwerako. Abateekateeka, aba investa n’aba community balina okukola ku ngeri endala: okukola feasibility studies, okwogera n’obuvunaanyizibwa, n’okukakasa ensi y’amateeka. Okusinziira ku by’eby’obulamu, ebirowoozo eby’enjawulo bijja kubawa emikisa egy’obugumu mu kugula, okugezaako n’okuteeka ennyo mu kusobola okuwa omuntu ekifo ekyaweebwa.
Ebikakasa eby’obulamu byandibadde birina okuwa awo empisa n’obukugu ku bakozi b’obusubizi. Okuva mu pulaani ya development, okuyita mu bigambibwa by’abantu n’okukakasa amateeka, okukyusa amakkanisa kuyinza okuba ekintu ekirimu obubonero obulungi mu katale k’ebifo eby’omu kibuga. Abayizi n’abaziririza balina okutandikirawo n’obukugu obulamu n’obukodyo obutali bumu, nga buli kimu kyetaagisa okwokya okukkiriza n’okufaayo mu mbeera.