Olulimi lw'Okuzikiriza
Abantu mu kibuga balina enkola ez'enjawulo ez'okuzikiriza ezibayamba okwewandiisa n'okufuna obukuumi mu nsi embi eba etumbiddwa n'obuwanguzi n'eddoboozi. Okuzikiriza tekuli kimu, era kifulumya empisa ezisanyizo ez'omuwendo mu bifo eby'obulamu, mu ddembe ly'obuwangwa n'omu bintu eby'obulamu. Read below.
Amawulire n’ebyafaayo eby’eky’okuzikiriza
Okuzikiriza si kyokka obulemu obuva mu kiseera kino; kisangibwa mu mpapula z’amawanga n’emirimu egy’enjawulo mu mateeka g’obuvunaanyizibwa. Mu nsi ezimu ebirowoozo bya kitundu ky’obusuubuzi era ne bya bukulembeze byaalina ebikozesebwa eby’enjawulo eby’okukendeeza ku kizikiza mu mpiso z’obulamu n’emyoyo. Mu birowoozo eby’obugagga, ebigambo ebirala ng’amaanyi, ebitongole by’obwenjuvu, n’emyoyo gy’ekkolero ky’embeera byabadde bikozi nnyo okusobola okutambuza empisa z’okuzikiriza.
Ebyafaayo by’obuzadde mu Bugereki n’obukabonero bwa buddu kolekiti (monastic traditions) bigamba engeri abantu gye bayamba okufuna enkola y’okutuuka ku kuzikiriza, era mu bitundu bya Afrika, ebikadde by’obusungu n’obumalirivu byakolera ku bulamu, okubala ebiseera eby’okutegereza n’okulongoosa. Abazadde ba Bantu mu bitundu bino baalina empisa ez’enjawulo ez’okutalina okwogera okusinga, okusisinkana n’okukolera wamu ku bigendererwa by’amaanyi agajja okuva mu muzimu ogulabika mu nsi y’ensi.
Sociology enkadde yakola n’enkola ez’enjawulo ku ngeri abafuga b’ekibuga n’emikago gye babulamu gye bawandiika empisa, nga Erving Goffman yabuyinzaamu ku ngeri abantu gye basigala nga balayirira obuwangwa mu ngeri y’ebirabo by’omuntu; Pierre Bourdieu yalaga ensonga ya habitus n’omuwendo gw’emyoyo egy’obulamu mu kukola empisa. Ebikadde bino bituusa essimu y’okuyiga engeri okukulembeza okugenda mu nsi y’okusoma enrwe.
Enkyukakyuka eziriwo era n’eby’awamu mu nsi y’omu ssaawa
Mu nsi z’ekibiina, okutondebwa kw’ebifo eby’obuccuzi, okubuulirwa kw’eddoboozi ly’embeera z’omugga, n’obutono bwa ddala obuli mu mizannyo g’omugga ku bwangu bitera abantu okukola enkola ez’enjawulo ez’okuzikiriza. Obukulu bw’obulamu obutali buno bwateekawo ekisa wansi w’emyoyo gya basajja n’abakazi ku mbeera ezikulu ng’obuzibu bw’amaanyi, okumala amagezi ku maanyi ga bulamu, n’obulamu obw’obulamu obutono.
Empisa za leero zikusaba abantu okufuna ensi y’okutakula ekifaananyi, n’okufuna ekifo ekitukuvu kityo bino bisingako okunyweza obulamu bw’obulamu. American Psychological Association n’ebiwandiiko bya Social Science & Medicine byamaze okutegeka ebifaananyi eby’olumivu n’obwavu obukwatiddwa n’obuwandiike ku kuzikiriza n’obulamu obuzibu. Observations mu bitundu eby’enjawulo zikutte obubonero obw’obuzikiza obulamu bw’okulamu, nga kimu ku kifo ekikulu ekyogera ku kusasula okw’obulamu obulungi.
Ekizikiza kyokka tekiri kimu ku bantu abamu; mu kiseera kino, abantu abalina obumanyirivu mu nsi y’okutunulamu balina okukirizibwa ku nsi y’okufuna enjuyi, okubala eby’obulamu byeyongera n’okuddamu okweyambisa empisa z’okuzikiriza mu kiseera ky’obulamu. Ebifo eby’obuzikiza mu bitundu by’emu byonna byakusibwa mu nkola y’eby’obugagga ebiriwo mu kibuga kyonna.
Enkola y’eby’obusikolooji ku kuzikiriza
Okugoberera kuzikiriza kulina amannya mu sosiology. Goffman era asobola okuteesa engeri abantu gye balaga eddembe lyabo mu ngeri eya dramaturgy; okusigala nga tebalaga kyawerako mu kusanyusa ku lwe banoonya okukolera mu kusosola. Bourdieu yagguza ku habitus era engeri empisa eziba zikuuma ebifo by’enjawulo, nga okukola ku kuzikiriza kiraga ekika ky’okusaliddwa mu nsonga z’ebyobufuzi n’ebitundu.
Simmel alaga engeri omugga gye gawandiika enkola y’obuntu, era ku kuzikiriza okw’omu kibuga kulina okwogera ku engeri abantu gye basalawo okuviira ddala ku muwendo gw’ebyensangi, obusanyizo n’obutono bw’okufuna obutalina kulabika. Empisa z’okuzikiriza zifuga mu kukola obusanyizo, ez’okwegigira, n’ensonga za social capital, kubanga okuyita mu kuzikiriza abantu basobola okuyambako okuzuula okusanyuka n’okukola obuyambi mu bifo byabwe.
Ekizikiza kikyusa empisa z’obulamu era kiyingiza mu ngeri abantu gye bakola empaali n’eby’obulamu, kyokka kisobola okugeza ekkubo ery’obuzanyi mu kukulembera okw’obulamu, okwetegereza mu mateeka, n’okutambuza obukadde obulungi mu by’obulamu by’okwetegereza.
Enkyusa z’ensonga n’empisa eziva mu kuzikiriza
Okukulaakulana kw’empisa ez’okuzikiriza kulimu ebizibu n’obulamu obulamu obulungi. Ku lusozi lw’obulamu, okugeza, embeera z’obulamu mu office nga abantu abalala bawulira okuzikiriza kwekikwata ku kolero ly’okwewandiisa era omuwendo guno gulaga nti, mu ngeri y’eby’obulamu, abantu baagala enkola ezibonza obulamu bwabwe. Ebifo eby’obulamu mu kibuga byogera nga byetaaga okuzuukiza amagezi ku kuzikiriza kubanga birina obuyambi mu kuziyiza obulamu obw’obulamu obutali bungi.
Mu by’obuwangwa, okuzikiriza kuyinza okukulaakulanya oba okukyusa obulamu bw’obulamu bw’ekibuga: ebyalo ebitegekeddwa okuteeka ebifo eby’obulamu ekirina okulaba ku ngeri abantu gye bakola, era mu by’obuyinza eby’engeri ez’enjawulo, okukola ku kuzikiriza kisobola okuba ng’ekintu ekikulu mu kutegekera engeri ya planning y’ebifo eby’obuwangwa n’empisa z’amakubo.
Mu by’obulamu, abakugu mu psychology bamaze okutegekera obukakafu obwa empirical obulaga nti obuwangwa obw’okufuna obulungi n’obuyambi mu kusinzira, mu kufuna ekifo ekitukuvu, oba mu kusanyuka, bigenda mu maaso okutereera ku kuzikiriza. Ebyo bitera abantu okuyiga n’okuddamu okukozesa empisa z’okuzikiriza mu nsi y’eky’obulamu era n’okunnyonnyola engeri za policy ezikwatagana n’obulamu.
Ekitabo eky’obukulembeze n’eby’okukola mu nsi y’olutalo
Ekitundu kino kisobola okufuna enkulakulana mu ngeri y’obulamu era n’ebikozesebwa nga mu mmotoka y’empisa. Abalamuzi, abayizi b’ebyenjigiriza, n’abatendekebwa mu ttendera balina okukolagana n’obuyonjo bw’eby’obusanyizo okufuna eby’okuteesa eby’amaanyi ku kuzikiriza. Okugeza, ekika kyaffe ky’eby’obuwangwa kyetaaga okuteeka mu kifo ebifo eby’obuzikiza mu mirimu gy’ebikadde, mu butale, era mu nkulakulana y’amakubo agafumbiddwa.
Mu by’obulamu, okunoga empisa ez’okuzikiriza mu byuma by’obulamu, n’okuteeka ebitongole eby’obuyambi mu masomero n’amateeka gano. Abakugu mu by’obulamu baagamba nti okunnyonnyola enkola ez’obulamu ezisinga ekika mu kuzikiriza kyandiba ng’ekikozesebwa mu kuteeka ettaala ku obulamu bwa mirembe. Okugeza, okwogera mu nsi y’amakubo ag’enjawulo, okukendeeza ku bifo eby’obulamu, n’okukola enkola z’eby’obulamu ezisobola okukuuma abantu.
Mu kifo ky’ebyobufuzi, oba mu mawanga amangi, tebalina kukkiriza okulaga nti kuzikiriza kwekikwata ku kusitula mu mirembe egy’obulamu oba okusobola okuleetera obulungi. N’olwekyo, okuzaalibwa kw’emezzo olunaku zino kulina okugabanywa ng’oteeka mu kifo eby’obulamu eby’engeri ez’enjawulo n’okukola empisa ezikwatagana n’obulamu.
Ebikakafu, empisa n’ekikadde eby’okumaliriza
Okuzikiriza kifuula olulimi olw’obulamu olubulala era likyusa engeri abantu gye basanyusa, bayegezza n’okutumbula obusanyizo mu nsi. Eby’ensonga byo bisaba okwekebeza ku buveera bw’eby’obulamu, okukebera mu by’obulamu ebikolebwa mu kibuga, n’okukola empisa ezitambulira mu bitundu eby’enjawulo. Abasanyizo basobola okukozesa obuzikiriza okuvunaanyizibwa mu nsonyi za planning, mu kusomesa abantu, n’okuwandiisa empisa ez’enjawulo ezitaasa obulamu bwa buli omu.
Okuvuganya mu by’obulamu, okumanya n’okuzzaamu empisa z’obulamu, n’okuteeka mu kifo eby’obuwangwa eby’obutuufu byonna biggye mu kusobola okufuna ebirungi mu nsi y’omu ssaawa. Empisa ezenjawulo, eziva mu byafaayo, obukulembeze bw’eby’obulamu, n’obukugu obuliko mu sosiology, by’osobola okusomesa abantu okwongera obasingiye n’okutumbula ekirungi mu nsi.
Okumaliriza, kuzikiriza tekiri mu by’obufumbo bwokka; kiri mu nsi y’obulamu eya buli lunaku era kisinziira ku ngeri abantu gye basalawo okutambuza empisa z’obulamu. Abakugu basaba oluvannyuma lw’obukodyo obukolebwa, abantu n’ebitongole bakole ku ngeri z’eby’obulamu ezikwatagana n’okuzikiriza okusobola okuwa abantu enkola ez’amaanyi ezibayamba okukulaakulanya n’okutuukiriza obulamu obulungi.