Što su aparatići i kada se preporučuju?

Aparatići su uređaji koji pomiču zube i modeliraju čeljusne odnose kako bi se postigla funkcionalnija i estetski ugodnija situacija. Najčešće se preporučuju za ispravljanje krivih zuba, nepravilnih zagriza (npr. pregriz, združen zagriz), razmaka između zuba te za korekciju rasta čeljusti kod djece i adolescenata. Procjena i planiranje tretmana uključuju klinički pregled, rendgenske snimke i ponekad digitalne skenove. Tijek liječenja ovisi o složenosti slučaja i dobi pacijenta.

Koje su vrste aparatića i kako se razlikuju?

Aparatići se dijele na fiksne i mobilne. Fiksni aparatići imaju bravice zalijepljene na zube i povezuju se žicama; dostupni su u metalnim i keramičkim izvedbama. Mobilni aparatići (plastične naprave ili aktivne ploče) pacijent može skinuti i vratiti, ali su prikladniji za jednostavnije korekcije ili u ranoj fazi rasta. U novije vrijeme pojavili su se prozirni aligneri — serija prozirnih udlaga koje se mijenjaju svaka dva tjedna i pomiču zube postepeno. Svaka vrsta ima prednosti i ograničenja; odabir određuje ortodont prema ciljevima i mogućnostima pacijenta.

Što su stomatološke šine i kada su potrebne?

Stomatološke šine su prilagodljivi uređaji koji se nose preko zuba i koriste se u različite svrhe: noćne šine za bruksizam (škripanje zubima), terapijske šine za pomicanje čeljusti kod temporomandibularnih poremećaja, i retencijske šine koje pacijent nosi nakon završenog ortodontskog liječenja kako bi se spriječilo vraćanje zuba u prvobitni položaj. Šine mogu biti tvrde (akrilatne) ili mekše, a pravilna izrada prema otisku ili digitalnom skenu ključna je za udobnost i učinkovitost.

Kako izgleda proces ortodontskog liječenja?

Proces obično počinje konzultacijom kod ortodonta ili stomatologa koji radi ortodontiju. Nakon pregleda slijedi dijagnostika (fotografije, otisci ili digitalni skenovi, rendgenski snimci) i izrada plana liječenja. Postavljanje fiksnog aparata uključuje cementiranje bravica i postavljanje žica; redoviti pregledi u razmacima od 4–8 tjedana služe za aktivaciju i praćenje pomaka zuba. Mobilni aparatići i aligneri zahtijevaju disciplinu pacijenta — nošenje prema uputi i redovita zamjena udlaga. Nakon završetka aktivnog tretmana, obično se preporučuje nošenje retencijske naprave kako bi rezultat bio stabilan.

Njega zuba i moguće nuspojave ortodontskog tretmana

Održavanje oralne higijene tijekom nošenja aparatića iznimno je važno. Fiksni aparatići stvore dodatne površine na kojima se nakuplja plak, pa su temeljito čišćenje zubi, korištenje interdentalnih četkica i ispiranje preporučeni. Nepravilna njega može dovesti do karijesa, obojenja ili demineralizacije cakline. Ponekad se može javiti privremena nelagoda, iritacija mekih tkiva ili lagana resorpcija korijena; takve situacije treba pratiti s ortodontom. Stomatološke šine za bruksizam mogu smanjiti habanje zuba i ublažiti bol u čeljusti, no važno je utvrditi uzrok bruksizma i istovremeno raditi na okidačima poput stresa.

Zaključak

Aparatići i stomatološke šine predstavljaju različite, ali često komplementarne opcije za rješavanje problema položaja zuba i funkcije žvačnog sustava. Odabir najbolje opcije ovisi o dijagnozi, dobi pacijenta, motivaciji za nošenje uređaja i ciljevima liječenja. Pravilna dijagnostika, suradnja s kvalificiranim ortodontom ili stomatologom i pomno praćenje tijekom liječenja ključni su za uspjeh. Pri planiranju tretmana uvijek zatražite detaljne informacije o očekivanim fazama i mogućim rizicima od stručnjaka u vašem području.